Ponedjeljak , 27 Januara 2020, 4:13
Home / Privreda / Savjet agrometeorologa za naredne hladne dane

Savjet agrometeorologa za naredne hladne dane

Savjet agrometeorologa za naredne hladne dane

Agrometeorolozi savjetuju poljoprivrednicima da primijene adekvatne mjere odbrane od mraza, kao i stresanje i skidanje vlažnog snijega sa poljoprivrednih kultura, tokom perioda zahlađenja, najavljenog do kraja sedmice.

Vlažan snijeg u srijedu i četvrtak može izazvati lomljenje prirasta i cijelih stabala voća, dok prognozirani mraz u dane vikenda može izazvati oštećenja na cvjetovima, zametnutim plodovima i mladim izdancima – navodi se u biltenu Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Agrometeorološki uslovi u većem dijelu ove sedmice neće biti povoljni za obavljanje aktuelnih poljoprivrednih radova na otvorenom, jer je prognozirano oblačno vrijeme sa kišom i zahlađenjem.

U višim krajevima, djelimično i u nižim, očekuju se susnježica i snijeg, pa i formiranje snježnog pokrivača.

U nižim krajevima mraz se očekuje tokom subote i nedjelje, intenziteta od minus pet do minus jedan stepen Celzijusov.

Stručnjaci navode da je protekle sedmice temperatura zemljišta u sjetvenom sloju dostigla optimalne vrijednosti, što omogućava sjetvu kukuruza, suncokreta, soje i drugih jarih poljoprivrednih usjeva.

Padavine su tokom ovog perioda dobro su natopile površinski sloj zemljišta, što je, uz povoljnu temperaturu zemljišta, intenziviralo rast ozimih usjeva i klijanje i nicanje već posijanih kultura.

U proteklih sedam dana zabilježena je aktivnost insekata štetočina, a padavine i kontinuirano vlaženje lišća povoljno su uticali na razvoj biljnih bolesti.

Zimska rezerva vlage u dubljim slojevima zemljišta u većini proizvodnih područja je dobra, ističu agrometeorolozi.

Zaštita voćaka od kasnih proljetnih mrazeva

U voćarskim krajevima u nekim godinama voćke mogu biti izložene opasnosti od pojave kasnih proljetnih mrazova koji se javljaju najčešće u fazi cvatnje. Tada zatvoreni ili otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi mogu biti potpuno ili samo djelomično uništeni. Cvjetni pupovi su najosjetljiviji na kasne proljetne mrazove za razliku od faze potpunog zimskog mirovanja kada cvjetni pupovi mogu izdržati znatno niske temperature. S početkom vegetacije, njihovim pupanjem i cvjetanjem ta se osjetljivost naglo povećava.

Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2 °C, dok cvjetovi stradaju na -2,0 do -3,0 °C. Pojedini dijelovi cvijeta su također nejednako otporni prema mrazovima. Najosjetljiviji je sjemeni zametak, a najotporniji polen.

Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima kada je temperatura rosišta manja od 0 °C. dobro je znati da do pojave mraza dolazi na više načina, a to su advekcijom, radijacijom ili istodobno advekcijom i radijacijom.

Zaštitne mjere su mnogobrojne i raznovrsne, a temelje se na odgađanju početka cvatnje i sprečavanju snižavanja temperature na kritičnu točku.

Odgađanjem početka cvatnje može se u potpunosti izbjeći opasnost od kasnih proljetnih mrazova. To se može ostvariti izborom vrste i sorte koje kasno cvatu, izborom bujnih podloga koje usporavaju cvatnju, izborom hladnijih položaja na kojima cvatnja malo kasni te prskanjem stabala fitohormonalnim sredstvima.

Najčešće direktne mjere zaštite od kasnih proljetnih mrazova jesu dimljenje, orošavanje i temperaturna inverzija.

Advekcijski mraz nastaje prodorom hladnog zraka koji se zadrži i po nekoliko dana i prekrije veliko područje. Zaštita od ove vrste mraza je vrlo teška upravo zbog spomenutih karakteristika. U praksi se kao najdjelotvornija zaštitna mjera pokazalo orošavanje.

Radijacijski mraz nastaje uslijed intenzivnog hlađenja tla i prizemnog sloja zraka. U najnižim dijelovima nekog kraja zbog spuštanja hladnog zraka niz obronke stvaraju se tzv. jezera hladnog zraka koje uzrokuju štete po kotlinama, udolinama, nizinama i uvalama. Protiv ove vrste mraza djelotvorne su mjere orošavanja, dimljenja, prekrivanjem biljaka i miješanja zraka. Dimljenje se u praksi pokazalo kao vrlo djelotvorna mjera zaštite, ali samo kad je dim bio vrlo težak.

Opasnost od pojave mraza znatno je smanjena u blizini većih vodenih površina, iznad neobrađenog tla, na južnim obroncima.

Što se tiče tehnologije, postoji stroj Frostbuster koji predstavlja moderan način borbe protiv kasnih proljetnih mrazova.

Nadati je se da će prognostičari bar malo pogriješiti sa prognozom i da ovi hladni dani neće dugo trajati jer narod ozrenskog kraja se najviše bavi poljoprivredom i voćarstvom i najavljeno vrijeme bi moglo uništiiti sav dosadašnji trud i planirane prinose.

Republički Hidrometeorološki Zavod Republike Srpske

boljanic.com

 

Komentariši

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.